Wednesday, February 17, 2016
Friday, January 8, 2016
Thursday, January 7, 2016
Nizami - Sedam princeza, bajke
Prva bajka indijske princeze o neispunjenoj ljubavi može se smatrati usporednim mojim doživljajima u ponirskim objavama sa onim svijetom.
Monday, November 9, 2015
Monday, November 2, 2015
Knjiga Sirahova
Vladavina
#10Mudar vladar odgaja svoj narod u stezi, i uredna je vlada razborita čovjeka. (2) Kakav je vladar, takvi su i činovnici; i kakav je gradski upravitelj, takvi mu i građani. (3) Neobuzdan kralj upropašćuje svoj narod, a svoj napredak duguje grad razboritosti vladara. (4) Vlast nad zemljom u rukama je Gospodnjim: Gospod joj u pravo vrijeme postavlja pravog čovjeka. (5) Uspjeh je čovjekov u Božjoj ruci, i zakonodavcu Bog daruje čast.
Knjiga Sirahova
#10Mudar vladar odgaja svoj narod u stezi, i uredna je vlada razborita čovjeka. (2) Kakav je vladar, takvi su i činovnici; i kakav je gradski upravitelj, takvi mu i građani. (3) Neobuzdan kralj upropašćuje svoj narod, a svoj napredak duguje grad razboritosti vladara. (4) Vlast nad zemljom u rukama je Gospodnjim: Gospod joj u pravo vrijeme postavlja pravog čovjeka. (5) Uspjeh je čovjekov u Božjoj ruci, i zakonodavcu Bog daruje čast.
Knjiga Sirahova
Tuesday, October 27, 2015
Što je u državi bolja muzika, bolja će biti i država. (Platon)
U javnom životu Grka muzika je imala značajnu ulogu. Svaki omladinac
je morao da svira bar jedan instrument, a u pojedinim gradovima svi
gradjani su morali da pevaju u horu.Grčki filozof Platon je govorio :
Što je u državi bolja muzika, bolja će biti i država. Ovo dokazuje da
muzika nije bila slučajnost, već je morala da služi usavršavanju
duhovnog života čoveka.
Grčki filozof Platon ističe značaj muzike za stabilnost društva i države.
Zato Platon preporučuje državniku da ozbiljno prati delovanje muzike u društvu. Dobro se treba čuvati svake promene u muzici, jer su to opasne stvari, "moraju paziti na to da u... muzičko vaspitanje ne uđu nikakve nesređene novotarije... Damon tvrdi, kaže Platon, a ja se slažem s njim da se načela muzike ne mogu nigde dotaći, a da se pri tom ne pokolebaju i najviši državni zakoni". Može se dogoditi da muzika, uzimajući nekontrolisano maha u društvu, zahvati, kaže Platon, i sam zakon i ustav države. Zato muziku ubraja u moguća sredstva promena društvenog poretka: "Kada se stil muzike menja, sa njom se menjaju i osnovni zakoni države."
Platon u Zakonima ističe: "S vremenom su se pojavile vođe koje su u muzici postupale nezakonito... Obuzeti euforijom i vođeni nepriličnim duhom hedonizma, oni su... mešali različite vrste muzike. Tako su svojim bezumljem nenamerno lažno svedočili protiv muzike, kao da je lišena bilo kakvog merila ispravnosti, i kao da je zadovoljstvo slušaoca najbolji kriterijum, bilo da je taj slušalac dobar ili loš čovek. Putem kompozicija ovakve prirode, za koje su napisali srodne reči, oni su u narodu negovali duh muzičkog bezakonja i drsko uverenje da sam može da sudi o vrednosti muzike."
Da bi postigao određeni socijalni cilj, Platon je morao da ograniči i usmeri muzičko stvaranje. Kriterijum ocene i selekcije je više etički, nego estetički.
Platon ističe: "Muzika je moralni zakon. Ona daje dušu univerzumu, krila umu, let mašti i šarm životu i svemu ostalom." Otuda potreba da se muzika očisti od te njene moći i zatvori u čistu harmoniju lire i kitare, koje su sposobne da reprodukuju kosmičku harmoniju, uzor za harmoniju grada-države.
preuzeto sa:
https://sr.wikipedia.org/wiki/
http://www.artnit.net/dru%C5%A1tvo/item/950-platonovo-shvatanje-muzike.html
Grčki filozof Platon ističe značaj muzike za stabilnost društva i države.
Zato Platon preporučuje državniku da ozbiljno prati delovanje muzike u društvu. Dobro se treba čuvati svake promene u muzici, jer su to opasne stvari, "moraju paziti na to da u... muzičko vaspitanje ne uđu nikakve nesređene novotarije... Damon tvrdi, kaže Platon, a ja se slažem s njim da se načela muzike ne mogu nigde dotaći, a da se pri tom ne pokolebaju i najviši državni zakoni". Može se dogoditi da muzika, uzimajući nekontrolisano maha u društvu, zahvati, kaže Platon, i sam zakon i ustav države. Zato muziku ubraja u moguća sredstva promena društvenog poretka: "Kada se stil muzike menja, sa njom se menjaju i osnovni zakoni države."
Platon u Zakonima ističe: "S vremenom su se pojavile vođe koje su u muzici postupale nezakonito... Obuzeti euforijom i vođeni nepriličnim duhom hedonizma, oni su... mešali različite vrste muzike. Tako su svojim bezumljem nenamerno lažno svedočili protiv muzike, kao da je lišena bilo kakvog merila ispravnosti, i kao da je zadovoljstvo slušaoca najbolji kriterijum, bilo da je taj slušalac dobar ili loš čovek. Putem kompozicija ovakve prirode, za koje su napisali srodne reči, oni su u narodu negovali duh muzičkog bezakonja i drsko uverenje da sam može da sudi o vrednosti muzike."
Da bi postigao određeni socijalni cilj, Platon je morao da ograniči i usmeri muzičko stvaranje. Kriterijum ocene i selekcije je više etički, nego estetički.
Platon ističe: "Muzika je moralni zakon. Ona daje dušu univerzumu, krila umu, let mašti i šarm životu i svemu ostalom." Otuda potreba da se muzika očisti od te njene moći i zatvori u čistu harmoniju lire i kitare, koje su sposobne da reprodukuju kosmičku harmoniju, uzor za harmoniju grada-države.
preuzeto sa:
https://sr.wikipedia.org/wiki/
http://www.artnit.net/dru%C5%A1tvo/item/950-platonovo-shvatanje-muzike.html
Subscribe to:
Posts (Atom)