preuzeto sa http://tewhid.blogspot.com/
Friday, January 8, 2016
Thursday, January 7, 2016
Nizami - Sedam princeza, bajke
Prva bajka indijske princeze o neispunjenoj ljubavi može se smatrati usporednim mojim doživljajima u ponirskim objavama sa onim svijetom.
Monday, November 9, 2015
Monday, November 2, 2015
Knjiga Sirahova
Vladavina
#10Mudar vladar odgaja svoj narod u stezi, i uredna je vlada razborita čovjeka. (2) Kakav je vladar, takvi su i činovnici; i kakav je gradski upravitelj, takvi mu i građani. (3) Neobuzdan kralj upropašćuje svoj narod, a svoj napredak duguje grad razboritosti vladara. (4) Vlast nad zemljom u rukama je Gospodnjim: Gospod joj u pravo vrijeme postavlja pravog čovjeka. (5) Uspjeh je čovjekov u Božjoj ruci, i zakonodavcu Bog daruje čast.
Knjiga Sirahova
#10Mudar vladar odgaja svoj narod u stezi, i uredna je vlada razborita čovjeka. (2) Kakav je vladar, takvi su i činovnici; i kakav je gradski upravitelj, takvi mu i građani. (3) Neobuzdan kralj upropašćuje svoj narod, a svoj napredak duguje grad razboritosti vladara. (4) Vlast nad zemljom u rukama je Gospodnjim: Gospod joj u pravo vrijeme postavlja pravog čovjeka. (5) Uspjeh je čovjekov u Božjoj ruci, i zakonodavcu Bog daruje čast.
Knjiga Sirahova
Tuesday, October 27, 2015
Što je u državi bolja muzika, bolja će biti i država. (Platon)
U javnom životu Grka muzika je imala značajnu ulogu. Svaki omladinac
je morao da svira bar jedan instrument, a u pojedinim gradovima svi
gradjani su morali da pevaju u horu.Grčki filozof Platon je govorio :
Što je u državi bolja muzika, bolja će biti i država. Ovo dokazuje da
muzika nije bila slučajnost, već je morala da služi usavršavanju
duhovnog života čoveka.
Grčki filozof Platon ističe značaj muzike za stabilnost društva i države.
Zato Platon preporučuje državniku da ozbiljno prati delovanje muzike u društvu. Dobro se treba čuvati svake promene u muzici, jer su to opasne stvari, "moraju paziti na to da u... muzičko vaspitanje ne uđu nikakve nesređene novotarije... Damon tvrdi, kaže Platon, a ja se slažem s njim da se načela muzike ne mogu nigde dotaći, a da se pri tom ne pokolebaju i najviši državni zakoni". Može se dogoditi da muzika, uzimajući nekontrolisano maha u društvu, zahvati, kaže Platon, i sam zakon i ustav države. Zato muziku ubraja u moguća sredstva promena društvenog poretka: "Kada se stil muzike menja, sa njom se menjaju i osnovni zakoni države."
Platon u Zakonima ističe: "S vremenom su se pojavile vođe koje su u muzici postupale nezakonito... Obuzeti euforijom i vođeni nepriličnim duhom hedonizma, oni su... mešali različite vrste muzike. Tako su svojim bezumljem nenamerno lažno svedočili protiv muzike, kao da je lišena bilo kakvog merila ispravnosti, i kao da je zadovoljstvo slušaoca najbolji kriterijum, bilo da je taj slušalac dobar ili loš čovek. Putem kompozicija ovakve prirode, za koje su napisali srodne reči, oni su u narodu negovali duh muzičkog bezakonja i drsko uverenje da sam može da sudi o vrednosti muzike."
Da bi postigao određeni socijalni cilj, Platon je morao da ograniči i usmeri muzičko stvaranje. Kriterijum ocene i selekcije je više etički, nego estetički.
Platon ističe: "Muzika je moralni zakon. Ona daje dušu univerzumu, krila umu, let mašti i šarm životu i svemu ostalom." Otuda potreba da se muzika očisti od te njene moći i zatvori u čistu harmoniju lire i kitare, koje su sposobne da reprodukuju kosmičku harmoniju, uzor za harmoniju grada-države.
preuzeto sa:
https://sr.wikipedia.org/wiki/
http://www.artnit.net/dru%C5%A1tvo/item/950-platonovo-shvatanje-muzike.html
Grčki filozof Platon ističe značaj muzike za stabilnost društva i države.
Zato Platon preporučuje državniku da ozbiljno prati delovanje muzike u društvu. Dobro se treba čuvati svake promene u muzici, jer su to opasne stvari, "moraju paziti na to da u... muzičko vaspitanje ne uđu nikakve nesređene novotarije... Damon tvrdi, kaže Platon, a ja se slažem s njim da se načela muzike ne mogu nigde dotaći, a da se pri tom ne pokolebaju i najviši državni zakoni". Može se dogoditi da muzika, uzimajući nekontrolisano maha u društvu, zahvati, kaže Platon, i sam zakon i ustav države. Zato muziku ubraja u moguća sredstva promena društvenog poretka: "Kada se stil muzike menja, sa njom se menjaju i osnovni zakoni države."
Platon u Zakonima ističe: "S vremenom su se pojavile vođe koje su u muzici postupale nezakonito... Obuzeti euforijom i vođeni nepriličnim duhom hedonizma, oni su... mešali različite vrste muzike. Tako su svojim bezumljem nenamerno lažno svedočili protiv muzike, kao da je lišena bilo kakvog merila ispravnosti, i kao da je zadovoljstvo slušaoca najbolji kriterijum, bilo da je taj slušalac dobar ili loš čovek. Putem kompozicija ovakve prirode, za koje su napisali srodne reči, oni su u narodu negovali duh muzičkog bezakonja i drsko uverenje da sam može da sudi o vrednosti muzike."
Da bi postigao određeni socijalni cilj, Platon je morao da ograniči i usmeri muzičko stvaranje. Kriterijum ocene i selekcije je više etički, nego estetički.
Platon ističe: "Muzika je moralni zakon. Ona daje dušu univerzumu, krila umu, let mašti i šarm životu i svemu ostalom." Otuda potreba da se muzika očisti od te njene moći i zatvori u čistu harmoniju lire i kitare, koje su sposobne da reprodukuju kosmičku harmoniju, uzor za harmoniju grada-države.
preuzeto sa:
https://sr.wikipedia.org/wiki/
http://www.artnit.net/dru%C5%A1tvo/item/950-platonovo-shvatanje-muzike.html
Wednesday, September 23, 2015
Uticaj klasične muzike na životno dobro
Vidio sam da u Bosni ne postoji nijedna radio stanica koja emituje klasičnu muziku u cijelom terminu. To rade samo neke stanice ponekad. Kako to da od mase stanica kojih ima preko stotinu koje puštaju narodnu i ostalu svu muziku, nema ni jedne koja bi se bavila samo klasikom, ili eto kulturnom muzikom? To bi uključivalo ozbiljnu muziku i drugog tipa kao izvornu, tradicionalnu muziku ili džez, kao što to radi hrvatski radio treći program, koji je zapažam olabavio u odnosu na onaj od prije deset godina, jer osnov treba biti kvalitetna muzika, bez sklonosti ka domaćim nekvalitetnim kompozitorima, i pojavilo se masa govornih emisija, koje imaju manjak kvaliteta. Dakle bitna je muzika i to kvalitetna. Pušta se sve, ali ono što je dobro pušta se češće. Nisam upoznat ali u Beogradu također postoji sličan radio, ali u Bosni nijedan. Nekako postoje neke vjerske radio stanice što nekako ublažava svu bol radio prostora. Govorim o područjima, ne želeći se oslanjati na internet radio, govorim o onomu što obrazuje, smiruje i prosvjetljuje ljude.
Naravno da ćete imati zaostao narod ako mu puštate nakaradnu
muziku. Ko želi dobro nekomu puštati će mu ozbiljnu muziku. Međutim danas je u
opticaju zarada, kako zavesti čovjeka. Ozbiljne zemlje imaju svoje ozbiljne
projekte, podršku. Danas u Bosni ko završi muzičku akademiju, trebalo bi
da bude podržan da od toga i živi, jer muzičar je prosvjetitelj. Na zapadu se
vidi po pojavi izvođača da postoje normalniji uvjeti, međutim zemlja kao Bosna
zaostaje u tom, zato i jeste zaostala. Jedan Iran ili Turska vidi se po
izdavaštvu koliko su posvećeni tomu, pa i Rusija i Kina, i druge zemlje. Dakle
to je mjerilo razvijenosti i šta učiniti po pitanju razvijenosti? – Napasti sa
ozbiljnom muzikom i što manje klasirati i plasirati ostalu nakaradnu muziku, u
cilju prosvječivanja a ne zaostavljanja ljudi. Siguran sam da povečanim
emitovanjem ozbiljne, kulturne ili klasične muzike, uticalo bi se na pozitivan
način na život ljudi, njihovo razmišljanje i ponašanje, što bi utjecalo na životno
dobro i njih i drugih pored njih.
Subscribe to:
Posts (Atom)